18.04.2018.

Stručno povjerenstvo

Završen je jedanaesti natječaj za dodjelu četiri nagrade za radove s područja suvremene umjetnosti pod nazivom HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost, najveće i jedne od najznačajnijih nagrada za suvremeno vizualno stvaralaštvo u Hrvatskoj. Na natječaj je ove godine prijavljeno 236 radova širokog spektra tema i različitih medijskih izričaja. Međunarodno stručno povjerenstvo, koje je ove godine u sastavu: Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a; Ivana Kancir, viša kustosica MSU-a; Katrin Bucher Trantow, viša kustosica Kunsthausa u Grazu; Alenka Gregorič, kustosica, voditeljica Mestne galerije Ljubljana i Galerije KC Tobačna 001; Alem Korkut, umjetnik, će između te velike količine zanimljivih radova izabrati one najbolje koji će od 20. travnja do 13. svibnja 2018. biti predstavljeni na 11. izložbi HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost u MSU-u. U iščekivanju rezultata njihovog odabira, odlučili vam bolje predstaviti spomenute članove povjerenstva pred kojima, s obzirom na kvalitetu pristiglih radova, i ove godine stoji doista težak zadatak.

Snježana Pintarić diplomirala je povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala u području društvenih i humanističkih znanosti, područje povijesti umjetnosti. Od 1998. ravnateljica je, muzejska savjetnica, te voditeljica Zbirke slikarstva i Zbirke Benko Horvat Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Članica je Hrvatskog muzejskog društva, Društva povjesničara umjetnosti, predsjednica stručnog povjerenstva HT nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost, članica odbora za dodjelu nagrada Hrvatskog muzejskog društva i dobitnica ordena Križa časti za znanost i umjetnost Republike Austrije. Za izložbu „Nepokorena šuma i Radovan Ivšić“ Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Snježani Pintarić i Annie Le Brun nagradu za najbolju realiziranu izložbu u 2015. godini.

Katrin Bucher Trantow studirala je povijest i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Baselu. Od 2001. do 2003. radila je kao asistentica kustosa u Kunsthalleu u Baselu. Od 2003. radi kao kustosica, a od 2012. kao viša kustosica i zamjenica ravnatelja Kunsthausa u Grazu. Kurirala je brojne izložbe, među kojima izdvaja: Alina Szapozcnikow, Kateřina Vincourová i Camille Henrot; Constantin Luser; Landschaft in Bewegung [Landscape in Motion]; Katharina Grosse; Berlinde de Bruyckere; Cittadellarte. Sharing Transformation; Michael Kienzer; Measuring the world: Heterotopias and Knowledge Spaces in Art; Robot Dreams (suradnja Muzej Jean Tinguely, Basel); Life? Biomorphic forms in sculpture; Albert Oehlen; M Stadt – European Cityscapes; Sol LeWitt. Autorica je brojnih priloga i tekstova za kataloge i druge stručne publikacije, kao što su Camera Austria International, Domus, Parnass.

Alenka Gregorič je povjesničarka umetnosti, kustosica i spisateljica. Od 2003. do 2009. bila je umjetnička ravnateljica Škuc galerije u Ljubljani, ali i kustosica, organizatorica i koordinatorica svih programskih aktivnosti te galerije. Od 2009. radi kao umjetnička ravnateljica Mestne galerije Ljubljana i Galerije KC Tobačna 001 u Ljubljani. Godine 2009. bila je kustosica slovenskog paviljona na Bijenalu u Veneciji i suvoditelja 28. bijenala grafičke umjetnosti u Ljubljani, a 2011. godine ko-kustosica (s Galitom Eilatom) 52. oktobarskog salona u Beogradu, te 2014. jedna od kustosa za Curated by_Vienna. Bila je kustosica drugih brojnih samostalnih i skupnih izložbi u Sloveniji i inozemstvu, na kojima su bila prikazivana djela umjetnika kao što su Vuk Ćosić, Jan Fabre, Omer Fast, Harun Farocki, Vadim Fiškin, Irwin, Jannis Kounellis, Rabih Morue, Dan Perjovschi, Marjetica Potrč, Anri Sala, Mladen Stilinović, Raša Todosojević, Ulay i mnogi drugi. Autorica je velikog broja eseja, krititika i članaka za različite stručne publikacije. Članica je nekoliko međunarodnih savjeta, komisija i civilnih inicijativa. U fokusu njezinih interesa preispitivanje je odgovornosti onih koji stvaraju suvremenu umjetnost i kulturnih institucija, kao i njihova uloga u suvremenom društvu.

Ivana Kancir diplomirala je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Od 2000. radi kao kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Voditeljica je Donacije Silvane Seissel i Audiovizualnog odjela. Realizirala je više izložbi domaćih i stranih umjetnika. Sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima. Bila je članica više ocjenjivačkih sudova suvremene umjetničke produkcije.

Alem Korkut diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. godine. Autor je više javnih skulptura, među kojima i skulpture „Karijatida“ u Pazinu (2002), spomenika biciklu u Koprivnici (2005), spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku (2006), Karlovcu (2009), te onoga u Koprivnici (2016). Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjetnika 2004, Velike nagrade Splitskog salona 2009, te treće nagrade na izložbi T-HTnagrada@msu.hr 2011. godine. Dobitnik je više nagrada na javnim natječajima. Izlagao je na četrdesetak samostalnih i oko sto i pedeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1998. do 2007. član je HZSU u statusu samostalnog umjetnika. Član je umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak od 2004. Od 2007. predaje kiparstvo na ALU u Zagrebu, trenutno u statusu izvanrednog profesora.

Vijesti

MSU ZAGREB

Avenija Dubrovnik 17
10000 Zagreb, Hrvatska

UTO–NED: 11–18 sati
SUB: 11–20 sati
PON i praznici: zatvoreno